Imenovani član uprave privatne fondacije odbija funkciju: zamjensko imenovanje i sposobnost djelovanja

Imenovanje osobe i prihvat funkcije su odvojena pitanja. Sama odluka o imenovanju ne pokazuje sigurno da osoba želi obavljati funkciju ako je izričito odbila. Treba zajedno pročitati sadržaj izjave, njen prijem kod odgovarajućeg primaoca, redoslijed događaja i osnivački akt fondacije.

Opća pravila ABGB-a o pravnim izjavama i sklapanju ugovora, posebno §§ 861 i dalje ABGB-a, daju okvir za procjenu izjave, njenog prijema i tumačenja. Ona ne zamjenjuju posebna pravila PSG-a. Zato se prihvat ne smije zaključiti samo iz upisa u privredni registar. Treba provjeriti da li je prihvat dat izričito, ponašanjem ili uopće nije djelotvoran.

U praksi treba sačuvati odbijanje s datumom, pošiljaocem, primaocem i potpunim tekstom. Telefonska poruka često ne razjašnjava da li osoba konačno odbija, traži vrijeme za odluku ili prihvat uslovljava određenim okolnostima.

§ 27 st. 1 PSG-a odnosi se na nedostatak člana kojeg zahtijevaju zakon ili osnivački akt. Ako nakon djelotvornog odbijanja nedostaje obavezni član uprave, sud ga može imenovati na zahtjev ili po službenoj dužnosti. Zahtjev treba provjerljivo prikazati prazninu u sastavu organa.

Provjera počinje s § 15 PSG-a. Uprava mora imati najmanje tri člana, a dva člana moraju imati uobičajeno boravište u državi članici Evropske unije ili državi ugovornici Evropskog ekonomskog prostora. Treba provjeriti i zakonska isključenja za korisnike, određene srodnike, pravne osobe i druge situacije navedene u § 15 PSG-a.

Zamjensko imenovanje zato ne smije počivati samo na dostupnosti željene osobe. Spis treba sadržati osnivački akt, dodatne akte, aktuelni izvod iz privrednog registra, ispravu o imenovanju, odbijanje i podatke potrebne za provjeru zakonskih uslova kandidata.

Prema § 17 st. 1 PSG-a, uprava upravlja privatnom fondacijom i zastupa je te brine o ostvarivanju njene svrhe. Prema § 17 st. 3 PSG-a, svi članovi u pravilu zajednički daju izjave i potpisuju za fondaciju ako osnivački akt ne propisuje drugo. Zato se za svaku hitnu mjeru mora provjeriti konkretna ovlast.

Nedostatak člana ne čini automatski svaku radnju preostalih članova nevažećom. Jednako tako, opća hitnost ne stvara novu ovlast. Važni su osnivački akt, registrovano pravilo zastupanja, broj preostalih članova i konkretna izjava ili potpis.

Posebnu pažnju traže isplate, rokovi, pregovori o ugovorima, bankarske punomoći i digitalni pristupi. Treba sastaviti kratak popis stvari koje ne mogu čekati. Za svaku stavku treba upisati ko postupa, na kojem osnovu i kojim se ispravama mjera podupire.

Dobar zahtjev opisuje činjenice hronološkim redom. Navodi prethodni sastav uprave, ispravu o imenovanju, odbijanje i trenutak kada je nastala praznina. Sama tvrdnja da član „nije dostupan“ često ne razjašnjava odlučujuće pitanje.

Spis treba sadržati važeći osnivački akt i dodatne akte, izvod iz privrednog registra, odluke o imenovanju, potpuno odbijanje s dokazom prijema i popis tekućih mjera. Za predloženog člana treba priložiti podatke koji čine provjerljivim njegovu podobnost i nepostojanje zakonskih isključenja.

Hitnost treba objasniti konkretnim posljedicama, na primjer predstojećim rokom, potrebnom ugovornom izjavom ili blokiranom upravom. Obrazloženje treba ostati vezano za provjerljive činjenice i odvojiti sudsko imenovanje od eventualne odgovornosti ili naknade štete.

Nakon sudskog imenovanja treba utvrditi da li imenovana osoba prihvata funkciju i od kada je obavlja. Izjava se čuva s datumom i dokazom prijema. Ako osoba ponovo odbije, § 27 st. 1 PSG-a treba ponovo provjeriti ako zbog odbijanja opet nedostaje obavezni član.

Imenovanje se bez odlaganja prijavljuje privrednom registru. Prema § 15 st. 5 PSG-a, potrebni su javno ovjeren dokaz o imenovanju ili izmjeni i javno ovjeren uzorak potpisa. Upis u registar ne zamjenjuje internu primopredaju. Odluke, punomoći, podaci za kontakt, bankarska dokumentacija i digitalni pristupi moraju se predati uz trag dokumentacije.

U spisu primopredaje treba evidentirati i otvorene odluke, rokove, ugovore, revizorske izvještaje i moguće sukobe interesa. Naš članak o ostavci i primopredaji objašnjava pitanja koja se obično odvojeno provjeravaju pri promjeni uprave. Smrt osnivača može imati drugačije posljedice za lična osnivačka prava, što obrađuje članak o smrti osnivača, organima i izmjenama.