Poreska grupa pod privatnom fondacijom: dozvoljeni subjekti prema § 9 KStG

Grupno oporezivanje je poseban oblik pripisivanja rezultata. Poreski mjerodavan rezultat člana grupe pripisuje se neposredno povezanom članu grupe ili matičnom društvu grupe. Prihodi povezanih društava tako se objedinjuju na nivou koji predviđaju pravila o poreskoj grupi.

Takav učinak zahtijeva strukturu zasnovanu na zakonu. Osnivački akt fondacije, porodično vlasništvo ili faktička kontrola ne zamjenjuju uslove iz § 9 KStG. Prije podnošenja zahtjeva za poresku grupu moraju se jasno razdvojiti vlasništvo, udjeli, glasačka prava i poreska funkcija svakog važnog subjekta.

Ovo razlikovanje je važno za privatnu fondaciju. Ona može biti vlasnica društva koje preuzima ulogu u grupi. Pripisivanje rezultata tada se vrši na nivou tog dozvoljenog društva prema pravilima o poreskoj grupi.

§ 9 st. 2 KStG kao članove grupe navodi društva i privredne zadruge s neograničenom poreskom obavezom koje potpadaju pod § 7 st. 3 KStG. To su uobičajena domaća društva preko kojih se organizuje austrijska poreska grupa.

Odredba obuhvata i uporediva društva bez neograničene poreske obaveze. Ona moraju imati sjedište u državi članici Evropske unije ili u državi s opsežnom uzajamnom administrativnom pomoći. § 9 st. 2 dodatno traži finansijsku povezanost isključivo s članovima grupe koji imaju neograničenu poresku obavezu ili s matičnim društvom grupe.

Privatna fondacija ne postaje društvo samo zato što drži udjele u GmbH ili AG. Za članstvo je odlučujući pravni oblik konkretnog društva. Vlasništvo fondacije objašnjava pozadinu ulaganja, ali ne zamjenjuje provjeru samog društva.

Član grupe ne može istovremeno biti suučesnik u zajednici učešća. Ovo ograničenje treba provjeriti kod višestepenih struktura i kod planirane grupe s više matičnih društava.

§ 9 st. 3 KStG ima poseban katalog za ulogu matičnog društva grupe. On obuhvata društva i privredne zadruge s neograničenom poreskom obavezom, kao i uzajamna osiguravajuća društva u smislu VAG 2016 i kreditne institucije u smislu Zakona o bankama.

Određena društva s ograničenom poreskom obavezom takođe mogu biti matična društva grupe. Tu spadaju uporedivi domaći pravni oblici navedeni u Prilogu 2 Zakona o porezu na dohodak i uporediva društva sa sjedištem i mjestom upravljanja u Evropskom ekonomskom prostoru. Kod varijante iz EEP-a mora postojati podružnica upisana u austrijski registar društava, a učešće u članovima grupe mora se pripisati toj podružnici.

Pod uslovima iz zakona i zajednica učešća može nastupiti kao matično društvo grupe. Time se ne ukidaju zahtjevi za pojedinačne učesnike. Svaki suučesnik mora pripadati dopuštenom krugu, a zakonski pragovi učešća moraju biti ispunjeni.

§ 9 st. 2 i st. 3 određuju moguće članove grupe i matična društva grupe. Privatna fondacija nije uključena u nijedan od ta dva kataloga. U strukturi čiji je vlasnik fondacija ona može držati udjele, dok poresku ulogu u grupi preuzima dopušteno društvo ili zajednica učešća.

U praksi treba odvojiti tri nivoa. Fondacija je vlasnica ili upravlja ulaganjem. Društvo može biti na vrhu kao matično društvo grupe. Druga društva mogu pristupiti kao članovi grupe ako njihov pravni oblik, poreski status i finansijska povezanost ispunjavaju zakonske uslove.

Ovakvo razdvajanje podržava i dobro upravljanje fondacijom. Upravni odbor fondacije treba procijeniti vlasničku strukturu, svrhu fondacije i poresku provedbu. Tekst o privatnoj fondaciji kao vlasnici društva objašnjava zašto vlasništvo, vođenje društva i kontrolu treba držati odvojenima.

Ovaj zaključak odnosi se na krug subjekata iz § 9 KStG. To je drugo pitanje od oporezivanja isplata, dividendi ili drugih prihoda privatne fondacije.

Prema § 9 st. 4 KStG, neposredna finansijska povezanost u pravilu postoji kada povezano društvo posjeduje više od 50 posto osnovnog, nominalnog ili zadružnog kapitala i više od 50 posto glasačkih prava u društvu u kojem ima učešće. Oba elementa treba procijeniti zajedno.

Odredba obuhvata i određena posredna učešća preko društva lica ili preko neposrednih učešća u drugim članovima grupe. Ekonomska bliskost, porodična odluka ili većina u neformalnom tijelu ne zamjenjuju zakonsku provjeru kapitala i glasačkih prava.

Prema § 9 st. 5 finansijska povezanost mora postojati tokom cijele poslovne godine konkretnog člana grupe. Poreski djelotvorna povratna sticanja ili prenosi udjela mogu biti važni za ovu procjenu. Vlasničku šemu, osnivačke akte, izvatke iz registra društava i sporazume o glasanju zato treba provjeriti prema istom referentnom datumu.

Upravnom odboru fondacije za početnu procjenu treba aktuelni pregled vlasništva. On treba pokazati koje je društvo u neposrednom ili posrednom vlasništvu, ko kontroliše kapital i glasačka prava i koje društvo treba preuzeti ulogu matičnog društva grupe.

Predmet treba sadržavati i osnivačke akte, izvatke iz registra društava, dokaze o udjelima, sporazume o glasanju i relevantne poslovne godine. Kod stranog društva treba dodati dokaze o pravnom obliku, sjedištu, uzajamnoj pomoći i eventualnoj austrijskoj podružnici.

Osnivački akt fondacije i odluke njenog upravnog odbora treba da pokažu zašto je vlasnička struktura u skladu sa svrhom fondacije. Zahtjev za poresku grupu je poseban dokument. Podnose ga subjekti predviđeni zakonom i on mora sadržavati tražene podatke i izjave.

Kod zajednice učešća treba zabilježiti procenat, status svakog suučesnika i zajedničku kontrolu. Mala razlika može promijeniti planiranu strukturu. Tekst o jasnom odlučivanju u sporu fondacije daje dodatni pogled na potpunu dokumentaciju i pouzdane odluke.