Poreski kredit međuporeza: ranije godine privatne fondacije pravilno uračunati

Prvi uslov je da je porez na dobit za prihode u smislu § 13 st. 3 i 4 KStG utvrđen i plaćen u poreskom postupku. Knjigovodstveni unos ili nepodnesena poreska prijava nisu dovoljni. Važan je porez koji je za konkretnu godinu utvrđen i stvarno plaćen.

Drugi uslov odnosi se na kasniju isplatu. Privatna fondacija mora izvršiti isplatu u smislu § 27 st. 5 tač. 7 EStG za koju je uplaćen porez po odbitku. Kredit prema § 24 st. 5 KStG zato povezuje plaćeni porez na dobit s isplatom koja nosi propisano poresko opterećenje.

Kredit je zakonsko umanjenje u okviru obračuna poreza na dobit. On ne zamjenjuje pravilan obračun i uplatu KESt-a kod isplate niti odvojenu provjeru dopuštenosti isplate prema pravu fondacije. Odluka, ekonomski primitak, uplata poreza i poreski dokumenti moraju opisivati isti događaj.

Članak o isplatama privatne fondacije obrađuje pripremu pojedinačne isplate. Članak o godišnjem izvještaju privatne fondacije objašnjava računovodstveni spis i dokumentaciju uprave.

§ 24 st. 5 tač. 3 lit. a KStG poredi zbir prihoda koji se posebno oporezuju prema § 13 st. 3 KStG sa zbirom isplata prema § 27 st. 5 tač. 7 EStG. Važan je dio isplata koji premašuje taj zbir prihoda. Taj višak isplata ne treba izjednačiti s cjelokupnom imovinom fondacije ili sa svakim ranije plaćenim porezom.

Obračun zato traži raspored po poreskim godinama. Prvo se utvrđuje iz kojih godina potiče plaćeni porez na dobit. Zatim se obračunava zakonska osnovica kredita iz relevantne isplate. Tek nakon toga se primjenjuje stopa za pojedinačni godišnji sloj.

Aktuelno poresko rješenje samo po sebi ne daje odgovor na sva pitanja. Ono obično prikazuje porez jedne godine. Kredit koji obuhvata više godina traži i isplate, uplate poreza po odbitku, ranije kredite i preostali saldo evidencijskog računa.

§ 24 st. 5 tač. 4 KStG veže kredit za stopu konkretne godine. Za godine prije 2011. predviđeno je 12,5 posto, za 2011. do 2022. 25 posto, za 2023. 24 posto, za 2024. i 2025. 23 posto, a od 2026. godine 27,5 posto odgovarajuće osnovice kredita.

Ove stope predstavljaju godišnje slojeve kredita. Ne mogu se zamijeniti jednom aktuelnom stopom. Kod salda iz više perioda svaki iznos mora biti raspoređen prema odgovarajućoj godini i prikazan u posebnom obračunu.

Zakon dodatno propisuje prednost poreza na dobit iz najstarijih godina. Radni spis zato mora imati redoslijed: prvo najstarija otvorena godina, zatim sljedeća otvorena godina. Preostali iznos ostaje vezan za svoju godinu i ne pretvara se u neobjašnjiv zbirni saldo.

Prema § 24 st. 5 tač. 5 KStG privatna fondacija vodi evidencijski račun. On kontinuirano prikazuje porez na dobit plaćen svake godine, priznate kredite i preostali iznos koji može biti priznat kao kredit. Račun prati razvoj kredita kroz više poreskih postupaka.

Za svaki godišnji sloj spis treba pokazati prvobitno utvrđeni iznos, već priznati dio i preostali saldo. Jedan zbirni saldo otežava primjenu zakonske prednosti i povećava rizik greške pri narednom obračunu.

Evidencijski račun nije isto što i poslovne knjige ili opšti pregled imovine fondacije. Poslovne knjige prikazuju događaje. Pregled imovine prikazuje ekonomsku situaciju. Evidencijski račun odgovara na poresko pitanje koji dio ranije plaćenog međuporeza još može biti priznat kao kredit.

Uprava i njeni savjetnici trebaju uskladiti račun s poreskim rješenjima, prijavama poreza po odbitku, odlukama o isplati i godišnjim izvještajima. Razlike treba zabilježiti s godinom nastanka, povezanom isplatom i izvršenom korekcijom. Tema uprava fondacije i odgovornost obrađuje pažnju kod odluka o imovini i porezu.

Ako se isplata prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja oslobodi poreza po odbitku, zbir isplata se pri obračunu osnovice smanjuje u dijelu u kojem isplata nije konačno opterećena porezom po odbitku. Olakšica zato utiče na obračun prema § 24 st. 5 tač. 3 lit. a KStG.

Spis mora razlikovati prvobitno zadržani iznos od konačnog poreskog tereta. Isplata može u početku biti obrađena uz porez po odbitku, a zatim dobiti olakšicu prema ugovoru. Prvobitni puni iznos isplate tada ne ostaje automatski odlučujući za kredit.

Ako se olakšica odobri nakon uplate poreza po odbitku, § 24 st. 5 tač. 3 lit. b KStG tretira kasniju olakšicu kao događaj s povratnim dejstvom u smislu § 295a BAO. Dokumentaciju o olakšici zato treba povezati s prvobitnom isplatom i pogođenom poreskom godinom.

Procjena ugovorne olakšice zavisi od primjenjivog ugovora, rezidentnosti i oblika postupka. Ovaj članak objašnjava uticaj na kredit međuporeza. Ne zamjenjuje provjeru ugovora i dokaza primaoca.

Kod prestanka privatne fondacije kredit se i dalje obračunava prema osnovici i godišnjim slojevima iz § 24 st. 5 tač. 3 i 4 KStG. Završni poreski postupak ne ukida raspored po poreskim godinama.

Za obračun se saldo evidencijskog računa tretira kao isplata u smislu § 27 st. 5 tač. 7 EStG. Otvoreni saldo tako ulazi u završni obračun. Dokumentacija mora pokazati koji su godišnji slojevi već iskorišteni i koji iznosi ostaju otvoreni.

Kod moguće naknadne ugovorne olakšice postoji posebno pravilo za prestanak. I pored već uplaćenog poreza po odbitku, iznos isplate se odgovarajuće smanjuje. Kredit se izdaje u posljednjem poreskom postupku.

Prestanak i završni poreski obračun treba uskladiti s koracima prestanka i likvidacije prema pravu fondacije. Članak o prestanku privatne fondacije obrađuje pravni postupak. Poreska grupa je važna samo ako konkretne činjenice otvaraju to odvojeno pitanje.